50 godina od smrti Maka Dizdara

50. godišnjica smrti Maka Dizdara

Prošlo je 50 godina smrti Mehmedalije Maka Dizdara.  Tim povodom je Bošnjačka zajednica kulture  (BZK) Preporod regionalno društvo Hercegovina je 24.12.2021. u Centru za kulturu Grada Mostara organizovala okrugli sto u znak sjećanja na jednog od najvećih pjesnika u historiji Bosne i Hercegovine.

Fakultet humanističkih nauka Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru je bio jedan od suorganizatora  skupa.

Iako je bilo planirano da se 50. godina od  smrti Maka Dizdara obilježi različitim naučnim i kulturnim programima, zbog epidemioloških mjera koje su na snazi, oragnizatori su obilježavanje ograničili na okrugli sto i recital Makove poezije u interpretaciji, glumice Hasije Borić.

- Cilj nam je bio da skrenemo pažnju na njegova značaj za cjelokupnu bosanskohercegovačku javnost, kulturu i historiju, jer Makovo djelo je obimno. Naravno, postoje različiti aspekti iz kojih se to djelo može istraživati. Mak je prvenstveno pjesnik, međutim, ni malo manje bitan je njegov rad na Antologiji starih bosanskih tekstova nakon čega je bio izložen ogromnom pritisku i kritici, a potom je počeo dobivati prijeteća pisma -  kazao je prof.dr. Edim Šator, predsjednik Skupštine Preporoda za Hercegovinu.

- Mak je vrlo ozbiljan pjesnik koji govori o egzistencijalnim suštinama, koji govori o poziciji čovjeka između Neba i Zemlje i to se provlači kroz sve njegove pjesme i zato je važno da se iznova vraćamo Maku - naglasila je prof.dr. Dijana Hadžizukić, v.d. dekana Fakultata humanističkih nauka.

Skup je okupio 11 akademskih radnika iz Mostara i Sarajeva. Učesnici su diskutovali o intertekstualnosti u Makovoj poeziji, estetizaciji forme, prostoru i kulturnom pamćenju Kamenog spavača, samoprepoznavanju u Makovoj poetici, motivu ruke, intertekstualnosti apotropejskog djela Kunovog zapisa u pjesmi Brotnjica, ponavljanju kao ključnom stilističkom postupku, jezičkom paternalizmu, kolonijalizmu i hegemoniji i Makovoj ulozi u dekodiranju jezičkog imperijalizma, te o posthumno objavljenom dramskom tekstu Maka Dizdara pod nazivom „Ase“.