Svjetski dan zaštite okoliša: Intervju s prof. dr Sanelom Riđanović

Svjetski dan zaštite okoliša: Intervju s prof. dr Sanelom Riđanović

Povodom "Svjetskog dana zaštite okoliša" razgovarali smo s prof. dr Sanelom Riđanović. Profesor zoologije i biologije aktivno se bavi zaštitom okoliša, te kontinuirano širi svoja znanja o biljnim i životinjskim vrstama, njihovom životu, te zaštiti.

Šta je neophodno svakodnevno činiti kako bi se unaprijedila zaštita okoliša? 

Prvenstveno moramo definisati“ zaštitu okoliša“. Jedna od definicija je “ Zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje onečišćenja i zagađenja okoliša, sprječavanje nastanka šteta, smanjivanje i/ili otklanjanje šteta nanesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete“. Nažalost, danas u vremenu globalne ekspanzije, ovaj pojam postaje“ misaona imenica“. Zašto? Zato što mnoga velika preduzeća ne poštuju mjere i zakone koje im je propisala država Bosna i Hercegovina. Mi smo jedna od rijetkih država u Evropi koja nema zakon o reciklaži sekundarnih sirovina. Po mom mišljenju na ovom bi se trebalo poraditi. Reciklaža bi trebala da bude prioritet i mi imamo potencijala da napravimo jedan od ovakvih pogona i pokažemo Evropi i svijetu da možemo i da znamo. Što se tiče nauke i struke, mi imamo eksperte u oblasti životne sredine i oni se moraju aktivno uključiti u sve segmente nauke kao i zaštite životne sredine.Samo jedna konstatacija, žalosno je da pored ljudi koji su kompetentni da rade ekspertne studije, dolaze nam eksperti iz EU i oni nam nameću, nažalost svoje standarde. Očigledno je da se Bosna i Hercegovina tek budi u polju zaštite okoliša.

Koji su to izazovi pred kojima se nalazi svijet?

Primarni i jedini resursi koji bi trebali  da budu prioriteti su: vodeni resursi diljem svijeta a naročito u BiH. Zadnjih godina su se napravile mnogobrojne MHE u Bosni i Hercegovini, koje spore mještani lokalnih zajednica. Ove koje su već napravljene prave velike probleme. U mnogo slučajeva, evidentirano je suho korito između brane i strojare. I dovoljan je samo jedan dan da izumru vodeni insekti kojim se hrani potočna pastrmka i ostale Salmonidne vrste. Mi smo treća zemlja u Evropi po vodnom bogatstvu. Ako pogledamo malo druge države u EU koje su odlučile da ruše MHE i vrate njihove rijeke u prvobitno stanje, moje pitanje je:“Kakvu korist mi imamo od izgradnje MHE u BiH“? Još jedan od ozbiljnih problema s kojim se susrećemo je sječa šuma od Amazonije do BiH. Opće je poznato da Amazonija predstavlja“ Pluća planete zemlje“. Unatoč tome, svaki dan se posiječe u prosjeku 3 do 4 fudbalska stadiona šume u Amazoniji. Nije ništa bolje u BiH. Nezakonita sječa šuma je prisutna sve od završetka rata pa do danas. Ako se ovako nastavi, mi ćemo imati gole vrleti po našim planinama.

Kako potaknuti ostale na očuvanje okoliša i savjesno ponašanje?

Edukacijom mladih ljudi, počevši od vrtića, osnovne i srednje škole, pa čak i fakultetski obrazovanih ljudi. Očuvanje okoliša je nešto što bi se trebalo ponuditi kroz edukaciju od malih nogu. Npr. po meni “ ekologija i zaštita životne sredine” bi trebao da bude predmet koji se izučava u osnovnoj i srednjoj školi, pa čak na svim fakultetima i smjerovima. Definitivno treba također pokrenuti edukaciju građana Mostara, kako se ophoditi prema okolišu.