Skip to main content

Svjetski dan zaštite okoliša: Intervju s prof. dr Sanelom Riđanović

Svjetski dan zaštite okoliša: Intervju s prof. dr Sanelom Riđanović
Svjetski dan zaštite okoliša: Intervju s prof. dr Sanelom Riđanović

Povodom "Svjetskog dana zaštite okoliša" razgovarali smo s prof. dr Sanelom Riđanović. Profesor zoologije i biologije aktivno se bavi zaštitom okoliša, te kontinuirano širi svoja znanja o biljnim i životinjskim vrstama, njihovom životu, te zaštiti.

Šta je neophodno svakodnevno činiti kako bi se unaprijedila zaštita okoliša? 

Prvenstveno moramo definisati“ zaštitu okoliša“. Jedna od definicija je “ Zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje onečišćenja i zagađenja okoliša, sprječavanje nastanka šteta, smanjivanje i/ili otklanjanje šteta nanesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete“. Nažalost, danas u vremenu globalne ekspanzije, ovaj pojam postaje“ misaona imenica“. Zašto? Zato što mnoga velika preduzeća ne poštuju mjere i zakone koje im je propisala država Bosna i Hercegovina. Mi smo jedna od rijetkih država u Evropi koja nema zakon o reciklaži sekundarnih sirovina. Po mom mišljenju na ovom bi se trebalo poraditi. Reciklaža bi trebala da bude prioritet i mi imamo potencijala da napravimo jedan od ovakvih pogona i pokažemo Evropi i svijetu da možemo i da znamo. Što se tiče nauke i struke, mi imamo eksperte u oblasti životne sredine i oni se moraju aktivno uključiti u sve segmente nauke kao i zaštite životne sredine.Samo jedna konstatacija, žalosno je da pored ljudi koji su kompetentni da rade ekspertne studije, dolaze nam eksperti iz EU i oni nam nameću, nažalost svoje standarde. Očigledno je da se Bosna i Hercegovina tek budi u polju zaštite okoliša.

Koji su to izazovi pred kojima se nalazi svijet?

Primarni i jedini resursi koji bi trebali  da budu prioriteti su: vodeni resursi diljem svijeta a naročito u BiH. Zadnjih godina su se napravile mnogobrojne MHE u Bosni i Hercegovini, koje spore mještani lokalnih zajednica. Ove koje su već napravljene prave velike probleme. U mnogo slučajeva, evidentirano je suho korito između brane i strojare. I dovoljan je samo jedan dan da izumru vodeni insekti kojim se hrani potočna pastrmka i ostale Salmonidne vrste. Mi smo treća zemlja u Evropi po vodnom bogatstvu. Ako pogledamo malo druge države u EU koje su odlučile da ruše MHE i vrate njihove rijeke u prvobitno stanje, moje pitanje je:“Kakvu korist mi imamo od izgradnje MHE u BiH“? Još jedan od ozbiljnih problema s kojim se susrećemo je sječa šuma od Amazonije do BiH. Opće je poznato da Amazonija predstavlja“ Pluća planete zemlje“. Unatoč tome, svaki dan se posiječe u prosjeku 3 do 4 fudbalska stadiona šume u Amazoniji. Nije ništa bolje u BiH. Nezakonita sječa šuma je prisutna sve od završetka rata pa do danas. Ako se ovako nastavi, mi ćemo imati gole vrleti po našim planinama.

Kako potaknuti ostale na očuvanje okoliša i savjesno ponašanje?

Edukacijom mladih ljudi, počevši od vrtića, osnovne i srednje škole, pa čak i fakultetski obrazovanih ljudi. Očuvanje okoliša je nešto što bi se trebalo ponuditi kroz edukaciju od malih nogu. Npr. po meni “ ekologija i zaštita životne sredine” bi trebao da bude predmet koji se izučava u osnovnoj i srednjoj školi, pa čak na svim fakultetima i smjerovima. Definitivno treba također pokrenuti edukaciju građana Mostara, kako se ophoditi prema okolišu.

Contact

Džemal Bijedić University of Mostar
University Campus
88104, Mostar
Bosnia and Herzegovina

Phone: +387 36 570 790

eMail: international[@]unmo[.]ba

Cookie Notice

Please note that on our website we use cookies necessary for the functioning of our website, cookies that optimize the performance. To learn more about our cookies, how we use them and their benefits, please read our Cookie Policy.

Back to top