Sedma međunarodna ljetna škola u Mostaru: Razgovor sa profesorom Arnt Farbuom

Arnt Farbu and Fatima Trbonja at IRO UNMO

Business must be for profit but profit must also be for purpose. (Mads Kjær, cofounder of MYC4)

Razgovor sa profesorom je vodila Fatima Trbonja odmah po završetku Sedme međunarodne ljetne škole u Mostaru. S obzirom da je ove godine ljetna škola otkazana, željeli smo se prisjetiti, a i podijeliti sa vama, kako je to bilo u junu 2019. Iskreno se nadamo da se naše druženje nastavlja naredne godine. Ugodno čitanje!

Univerzitet „Džemal Bijedić“ u Mostaru proteklih je dana bio mjesto okupljanja osamdeset studenata koji su učestvovali u radu Sedme međunarodne ljetne škole. Škola je rezultat dugogodišnje saradnje Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru, Sveučilišta u Mostaru i Univerziteta jugoistočne Norveške. Ovogodišnji dvosedmični program ponudio je nastavu iz oblasti društvenog poduzetništva i međunarodnih ljudskih prava, s fokusom na najozbiljnije međunarodne zločine i zaštitu pojedinaca od sistematskog nasilja i kršenja ljudskih prava (The Most Serious of International Crimes).

U nastavku donosimo zaključke razgovora s profesorom Arntom Farbuom koji je držao predavanja iz oblasti društvenog poduzetništva.

Predavanja profesora Arnta Farbua o društvenom poduzetništvu (Social Entrepreneurship) podrazumijevala su razvoj projekta u kojem će se pri rješavanju značajnog problema u lokalnoj zajednici na najbolji način povezati marginalizirane grupe ljudi i dometi visoke tehnologije. S takvim ciljem, studenti su razvijali poslovni model upravljanja plastičnim otpadom u Mostaru kroz njegovu prenamjenu u originalne suvenire i druge predmete koji se mogu dobiti tehnologijom 3D printanja. Poseban značaj ovog poslovnog plana ogleda se u aktivnom učešću korisnika Centra za djecu i omladinu s posebnim potrebama „Los Rosales“ te mostarskog Caritasa. Među zainteresovanim stranama/učesnicima su i komunalna preduzeća „Parkovi“ i „Komos“, nevladine organizacije („Nansen Dialogue Centre“), građani, turisti, predstavnici medija, ali i gradske službe.

Poslovni model počiva na tzv. R3 pristupu (Real People, Real Problems, Real Solutions), gdje se nakon prepoznavanja stvarnog problema u lokalnoj zajednici kreće prema uključivanju ljudi u kreiranju rješenja. Problem plastičnog otpada u Mostaru postaje sve ozbiljniji, s obzirom na procjenu da građani Mostara godišnje proizvedu otprilike 104000 kg plastičnog otpada, a da se samo 2-3% od te ukupne količine reciklira. Time se direktno ugrožava zdravlje i ukupan kvalitet života građana. Dodamo li toj statistici i postojanje neefikasnog sistema upravljanja otpadom i nedostatak saradnje između gradskih komunalnih preduzeća, ovaj problem dobiva veće razmjere.

Aktivnosti koje projekat studenata Međunarodne ljetne škole podrazumijeva su prikupljanje, razdvajanje, usitnjavanje, topljenje otpada i, na kraju, proizvodnja novog predmeta – originalnog suvenira zahvaljujući kalupu napravljenom u 3D modelu i isprintanog/izrađenog zahvaljujući 3D printeru. Radnu snagu bi činili korisnici Centra „Los Rosales“, čime bi im se dalo dodatno zanimanje, više mogućnosti za rad i druženje, a s druge strane, obogatila i unaprijedila turistička ponuda Mostara. Na kraju bismo imali individualizirane suvenire (prema želji turista) koje su korisnici „Los Rosalesa“ lično izradili uz pomoć visoke tehnologije, a pritom djelovali na smanjenje zagađenosti plastičnim otpadom. Takvi proizvodi bi bili napravljeni u Mostaru, a u sebi bi imali ugrađenu historiju i jednu autentičnu ljudsku priču, za razliku od postojeće uniformne ponude suvenira.

Profesor Farbu naglašava da je iskazana spremnost gradskih vlasti da se u Starom gradu osigura besplatno prodajno mjesto za dobivene proizvode, ali i smatra kako bi komunikacija između visokoškolskih ustanova i lokalnih vlasti morala biti intenzivnija na zadovoljstvo akademske i šire lokalne zajednice.

Također, profesor Farbu je primijetio da je mladima u Bosni i Hercegovini neophodna dodatna edukacija o konceptu i vrijednostima društveno odgovornog poduzetništva, u kojem se na održiv način mogu približiti društvo i visoka tehnologija kao što je 3D printanje. Saznanjima o vidljivim rezultatima ovakvih planova mladi ljudi razvijaju i vlastitu poslovnu ambiciju i želju za aktivnim učešćem u napretku društva.

Na kraju razgovora profesor je iskazao interes za proširivanje znanja iz oblasti visoke tehnologije (npr. struktura i funkcionisanje 3D printera), hemije (npr. sastav i karakteristike plastike) te sociologije i ljudskih prava (npr. marginalizirane grupe u Bosni i Hercegovini), a navedena edukacija predstavljala bi odličan društveni doprinos akademske zajednice Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru.

Sa željom da se ovakvi projekti u Mostaru uspješno razvijaju te da vrijednosti proizašle iz njih budu što prepoznatljivije u široj zajednici, profesor Farbu pozvao je zainteresovanu javnost da se detaljnije upozna s radom Međunarodne ljetne škole u Mostaru.